Nalet na divljač vozilom više nije rijedak događaj na hrvatskim cestama. Statistički podaci pokazuju da su ovakvi neželjeni susreti vozila i divljači sve češći, pri čemu gotovo redovito nastaje imovinska šteta na vozilu, a nerijetko i teške tjelesne povrede vozača i putnika. Postavlja se ključno pitanje: tko je odgovoran za nastalu štetu i kako ostvariti pravo na naknadu?
Pravni okvir odgovornosti
Materija naknade štete pri naletu divljači na vozilo regulirana je s tri zakona: Zakonom o lovstvu, Zakonom o cestama i Zakonom o obveznim odnosima. Upravo ova višestruka regulacija stvarala je određene nedoumice u sudskoj praksi, no Vrhovni sud Republike Hrvatske kroz niz revizijskih odluka uspostavio je jasna pravila.
Tko odgovara za štetu?
Lovoovlaštenik – objektivna odgovornost
Prema ustaljenoj sudskoj praksi, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar. Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik – lovoovlaštenik lovišta iz kojeg je divljač izašla na cestu. Ova odgovornost je objektivna, što znači da lovoovlaštenik odgovara bez obzira na svoju krivnju.
Vrhovni sud je u više odluka potvrdio ovo stajalište, navodeći da lovačka društva ili udruge za štetu nastalu naletom divljači na vozilo odgovaraju po načelu uzročnosti, jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar.
Pravna osoba koja upravlja cestom – odgovornost po načelu krivnje
Sukladno članku 50. Zakona o cestama, pravna osoba koja upravlja javnom cestom odgovara za štetu nastalu naletom divljači po osnovi krivnje, i to samo ako javna cesta, na zahtjev lovoovlaštenika, nije označena prometnom signalizacijom i opremom (znak “divljač na cesti”).
Vozač – vlastita odgovornost
Vozač može biti odgovoran za nastalu štetu ako nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti i nije postupao po prometnom pravilu ili znaku.
Kako se lovoovlaštenik može osloboditi odgovornosti?
Lovoovlaštenik se može osloboditi objektivne odgovornosti ako dokaže:
- da je šteta nastala od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila)
- da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći
- da je propust osobe koja gospodari cestom (nepostavljanje prometnog znaka usprkos zahtjevu) bio u uzročnoj vezi sa štetnim događajem
Solidarna odgovornost
U praksi se često utvrđuje solidarna odgovornost lovoovlaštenika i pravne osobe koja upravlja cestom. U takvom slučaju oštećenik može zahtijevati naknadu štete od bilo kojeg solidarnog dužnika ili od obojice zajedno.
Važne odluke Ustavnog suda
Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju br. U-I-6264/2014 pojasnio je da članak 50. Zakona o cestama (odgovornost po načelu krivnje) uređuje isključivo odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom, dok je odgovornost lovoovlaštenika i nadalje uređena kao objektivna prema Zakonu o lovstvu i općim propisima obveznog prava.
Praktični savjeti za oštećenike
- Odmah prijavite događaj policiji – osigurajte službenu dokumentaciju o nezgodi
- Fotografirajte mjesto događaja – zabilježite oštećenja na vozilu, položaj divljači i prometnu signalizaciju, ostatke dlaka na vozilu
- Utvrdite lovoovlaštenika – saznajte tko gospodari lovištem na mjestu nezgode
- Provjerite prometnu signalizaciju – postojanje ili nepostojanje znaka “divljač na cesti” može biti ključno
- Prijavite štetu osiguranju – lovoovlaštenici najčešće imaju policu osiguranja od odgovornosti
- Zatražite pravnu pomoć – s obzirom na složenost materije, preporučuje se konzultacija s odvjetnikom
Zaključak
Naknada štete pri naletu divljači na vozilo kompleksno je pravno pitanje koje zahtijeva poznavanje više zakonskih propisa i bogate sudske prakse. Ključno je razumjeti da divljač na cesti predstavlja opasnu stvar te da lovoovlaštenik u pravilu odgovara objektivno, bez obzira na krivnju. Oštećenici koji nisu sami skrivili nezgodu imaju pravo na punu naknadu štete, bilo imovinske (popravak vozila) bilo neimovinske (naknada za pretrpljene bolove, strah i druge povrede prava osobnosti).